Vrednovanje

H - index

Zašto H–indeks?

U istraživačkoj zajednici postoji stalna potreba da se uspostave kriterijumi za vrednovanje naučne produkcije pojedinačnih istraživača, univerziteta, institucija, kao i samog naučnog izdavaštva. Do skora se najčešće koristio Impakt faktor časopisa, ali se poslednjih godina testiraju i nove mere. Među njima se posebno ističe H-indeks.

H–indeks je pokazatelj naučne uspešnosti istraživača koji istovremeno uzima u obzir kako naučnu produktivnost istraživača, merenu brojem objavljenih radova, tako i uticaj, mereno brojem citata tih radova u drugim radovima. Dakle, za svakog pojedinačnog istraživača (ili grupu istraživača ili instituciju) moguće je izračunati H–indeks na osnovu broja objavljenih radova i citiranosti tih radova u radovima drugih istraživača.

Ime potiče od Jorge Hirša (Jorge E. Hirsch), fizičara koji je ovu meru predložio i predstavio je u članku objavljenom 2005. godine. H–indeks je zbog jednostavnosti izračunavanja i određenih prednosti koje ima u odnosu na druge pokazatelje naučne uspešnosti za kratko vreme postao veoma popularna mera za evaluaciju naučnog rada, sudeći prema prisutnosti H–indeksa u obe svetske citatne baze (Web of Science i SCOPUS).

Šta je H–indeks i kako se računa?

Lista objavljenih radova se uredi prema opadajućoj vrednosti dobijenih citata za te radove. Na taj način, redni broj 1 će imati rad sa najvećim brojem citata, sledeći rad sa manjim ili istim brojem citata će dobiti redni broj 2 i tako dalje. Ako obeležimo redne brojeve radova sa N, a citiranost radova sa C. Vrednost H-indeksa predstavlja najveću vrednost rednog broja za koju je C ≥ N, tj. onaj broj radova koji imaju veći broj citata od rednog broja poslednjeg rada u toj grupi.

Formalno rečeno, naučnik ima indeks h ako h radova od njegovih (ili njenih) M (broj objavljenih radova) radova imaju najmanje h citata, a ostalih M – h radova imaju najviše h citata.

Na primer: istraživač koji je objavio radove A-I ima vrednost H-indeksa 6.

Redni broj

Rad

Broj citata

1

A

12

2

B

11

3

C

11

4

D

10

5

E

8

6

F

7

7

G

5

8

H

2

9

I

1


H–indeks predstavlja dvodimenzionalnu meru kvaliteta naučnog rada, jer kombinuje dva aspekta kvaliteta – produktivnost i uticaj (citiranost).

Kako to izgleda?

Praktičan primer provere, izračunavanja i primene H-indeksa u citatnoj bazi Scopus.

Da li je H-indeks validna mera?

Da bi se odgovorilo na pitanje da li je H – indeks validna mera, potrebno je naći uporedni okvir nezavistan od samog H–indeksa. Nobelova nagrada može biti jedna takva nezavisna mera kvaliteta naučnog rada. Na primer, sam Hirš je pokazao da 84% od naučnika koji su dobili Nobelovu nagradu ima vrednost H–indeksa 30 ili više.

Indeks genijalnosti: Borba jednog naučnika da redefiniše merila ugleda (Prevod teksta: Guy Gugliotta, “The Genius Index: One Scientist's Crusade to Rewrite Reputation Rules”, WIRED MAGAZINE: 17.06., Prevod s engleskog: Milica Ševkušić)


Intervju sa Jorge Hirsch-om

Na stranici Jorge Hirsch: the man behind the metric možete pročitati intervju sa tvorcem h-indeksa.